Kako se Crna Gora pokušavala predstaviti kao nestabilna zemlja

Određeni antievropski nastrojeni mediji u Srbiji, kao i pojedine vanparlamentarne stranke i javne ličnosti bliske „ruskoj opciji“, žele da prikažu Crnu Goru kao nestabilnu zemlju – ocijenio je za Pobjedu profesor beogradskog Fakulteta bezbjednosti Zoran Dragišić, govoreći o pozadini protesta Demokratskog fronta, koji su više od dvadeset dana organizovani ispred zgrade Skupštine Crne Gore. Izjava bezbjednosnog analitičara Dragišića tek je djelić objašnjenja onoga što se posljednjih dvadesetak dana dešava, u Crnoj Gori i izvan nje.

– Protesti su već uspeli: Milov režim diskreditovan, ugrožen prijem Crne Gore u NATO – to je suština teksta visokotiražnog srpskog tabloida Kurir, objavljenog u neđelju 18. oktobra, dan nakon što je prekinut protest Demokratskog fronta nakon dvadesetodnevnog mrcvarenja ispred zgrade Skupštine Crne Gore. Inače, u Podgorici je ovih dana, sudeći po izvještajima određenih medija u Srbiji među kojima prednjači već pominjani tabloid Kurir, bilo gotovo – ratno stanje.

Tekstove pod senzacionalističkim naslovima „Gotovo je: Crna Gora se digla protiv policijske hunte diktatora Đukanovića“, „U Crnoj Gori dramatično: Milo Đukanović pobjegao avionom iz zemlje“, „Vlast u panici: Policija otkazuje poslušnost i odbija da interveniše protiv demonstranata“ prenijelo je više srpskih medija. List Pravda objavio je tekst sa naslovom „Crna Gora pred ratom“ u kojem navode da je „crnogorska policija u subotu dvaput nasilno razbila mirne proteste DF-a u centru Podgorice“. Aktivno je bilo i srpsko izdanje ruskog prodržavnog portala Sputnjik, čiji je novinar bio među uhapšenim demonstrantima u Podgorici. Analizirajući događaje u Podgorici, portal „Srbija Danas“ ocjenjuje kako je „okidač svega“ ulazak Crne Gore u NATO savez.

„Ruska opcija“

I to je, bez dileme, ocjena koja najbliže opisuje djelovanje političkih snaga kojima odgovara da Crna Gora ne zakorači preko vrata Alijanse. U tom smislu, protesti DF-a, naročito nakon zabrane okupljanja u subotu ujutro, poslužili su kao idealno sredstvo za nastavak političke borbe. Dragišić objašnjava da u Srbiji djeluju određene antievropske partije, koje nijesu u parlamentu, a postoje i antievropski mediji, kao i određene javne ličnosti koji su izrazito protiv evropske integracije Srbije.

– Oni navijaju za nekakvu rusku opciju, šta god to značilo. Upravo iz tih krugova dolazi priča kako Crna Gora samo što se nije raspala, kako su stotine hiljada ljudi na ulicama, kako je nevi- đena policijska brutalnost nad narodom koji iz čitave Crne Gore stiže u Podgoricu, a policija ga sprečava da uđe. A kad pogledamo slike, vidimo da to nije baš tako – navodi Dragišić.

Ugledni vojni i bezbjednosni analitičar ukazao je na osnovni smjer akcije. Suština propagandnog dejstva medija pod ruskim i srpskim kleronacionalističkim uticajem je da se stvori slika o Crnoj Gori kao nestabilnoj državi, na ivici građanskog rata. A ključni motiv ove akcije je – da se po svaku cijenu opstruira crnogorski put ka NATO. Glavni urednik Kurira Milan Lađević kazao je da taj list izvještava profesionalno, te da ,,nema nikakve zle namjere Kurira“. Na pitanje da li iza pisanja Kurira stoje široke interesne sfere – i van Srbije – koje namjerno dižu paniku uoči pozivnice za NATO, Lađević je kazao da je to „stvar ličnog utiska“. Kao izvore informacija Lađević je naveo dnevne listove Vijesti i Dan, ali i crnogorske opozicionare.

Rešetnjikov, Kalašnjikov

Analiza nedavnih izjava ruskih analitičara bliskih vlastima u Kremlju, pokazuje da Moskva dozirano – ali vrlo jasno – podržava ideju o Crnoj Gori koja će, upravo zbog državnih stremljenja ka NATO, doživjeti državni krah. Tako se o dešavanjima u Crnoj Gori očitovao i direktor Ruskog instituta strateških studija Leonid Rešetnjikov, koji smatra da će se situacija u Crnoj Gori „sigurno zaoštriti“, a ne isključuje ni rat.

– Sad će crnogorske vlasti nastaviti da progone sve koji se zalažu za nezavisnu politiku Crne Gore, protiv NATO-a. Ali te njihove mjere će naići na snažan otpor naroda. Ja sam u to siguran. Da li će to dovesti do oružanog sukoba – teško je sada reći. Ali može se sigurno reći da Crnogorci neće htjeti da žive pod vlašću ovog dikttora i situacija će se sigurno zaoštriti – izjavio je Rešetnjikov za „Rusku riječ“.

Rešetnjikov, direktor Ruskog instituta strateških studija koji ima direktnu podršku Vladimira Putina, bivši je obavještajac i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori i blizak prijatelj sa vrhom Srpske pravoslavne crkve. Kao znak odanosti i bliskosti Rešetnjikovu je aprila prošle godine lično patrijarh Irinej uručio Orden svetog cara Konstantina Srpske pravoslavne crkve. A mitropolit Amfilohije govorio prilikom promocije Rešetnjikove knjige ,,Vratiti se Rusiji“. Zahvaljujući se na visokom priznanju, Rešetnjikov je tom prilikom malo dumao o politici crnogorske vlasti i premijeru Đukanoviću.

– Đukanović je veliki izdajnik istorijskog sjećanja našeg naroda. Nikada u istoriji srpski narod, a crnogorski narod je dio srpskog naroda, nije bio protiv Rusije – kazao je Rešetnjikov uz odobravanje patrijarha Irineja i mitropolita Amfilohija. Da li je onda čudno i čista slučajnost što se, godinu i po kasnije, mitropolit Amfilohije ,,iznenada i bez poziva“ obreo na bini Demokratskog fronta i prozborio blagu riječ o ,,muvljoj pameti“ crnogorske vlasti, koja ,,hrli ka Evropi i NATO koji nas je bombardovao“?

Upozorenje Moskve

Malo se što toga u politici dešava kao splet okolnosti. Naročito ako dolazi iz ,,majčice Rusije“. Nekolika dana prije Amfilohijevog nastupa čulo se upozorenje i sa zvanične adrese. Zamjenik predśednika Komiteta Državne dume za spoljnu politiku Kalašnjikov je opomenuo zvaničnu Podgoricu da se ,,malo zanijela“ idejom o Evropi i NATO.

– Naši crnogorski „partneri“ (kako smo ih ranije nazivali) malo su se zanijeli svojim vektorom razvoja u pravcu Zapada i taj zanos nikako da ih prođe – upozorio je Kalašnjikov, dodajući kako je „narod koji je svojevremeno bio neodvojiv od Srba odjednom postao tako naivan“. Nema naivnih, ni u Moskvi ni u Podgorici. I nema nesrećne koincidencije.

Predśednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocjenjuje da je strateški cilj Moskve da po svaku cijenu onemogući preostale države Zapadnog Balkana da se pridruže Śevernoatlantskoj alijansi.

– Ne birajući sredstva, Rusija na ovaj način tako ulazi u posljednju fazu anti-NATO angažmana, koji se očituje kroz proteste DF-a i koji svoj stvarni cilj neuspješno pokušava da prikrije pričama o navodnom nezadovoljstvu crnogorskih građana autoritarnom vlašću u Podgorici, kao i složenim socijalnim i ekonomskim prilikama – kazala je Sonja Biserko u jučerašnoj izjavi za portal RTCG. Stvari su, nakon posljednjih dešavanja, sasvim ogoljene: ono subotnje saopštenje Ministarstva inostranih poslova Rusije – kojim se izražava žaljenje zbog razbijanja ,,opozicionog kampa“ u Podgorici – samo je signal Moskve da će, sve do decembra, pokušati da osujeti crnogorski put ka NATO i tako zaštiti vlastiti interes i uticaj na Balkanu. I nije to briga za stanje crnogorske opozicije, nego želja za očuvanje vlastitih imperijalnih interesa. U Crnoj Gori i okolini.

Advertisements
Ovaj unos je objavljen pod Ostalo. Zabeležite stalnu vezu.