Militarizam SPC nije jači od države

Vjerski radikalizam i fundamentalizam je nešto protiv čega se ova civilizacija neprekidno bori. To nije nešto nezamislivo. To samo pokazuje da je sekularizam civilizacijska vrijednost koju treba braniti u Crnoj Gori. Zakon o slobodi vjeroispovijesti jeste prilog u odbranu tog civilizacijskog principa

Sekularizam je civilizacijska vrijednost koju treba braniti u Crnoj Gori: Dragan RadulovićČinjenica da su se predstavnici Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve našli prvi put za istim stolom u toku javne rasprave o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti nije nešto što oduševljava, jer je skup obezbjeđivala policija i starala se da ne dođe do incidenata – kazao je u intervjuu Pobjedi predśednik Matice crnogorske Dragan Radulović. Prema njegovim riječima, Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti u skladu je sa standardima Evropske unije, dok građani koji su izazivali incidente u Bijelom Polju i Kotoru, a mediji ih kvalifikovali kao vjernike Srpske pravoslavne crkve, to nijesu, već huligani, jer se vjerujući tako ne ponašaju.

*Predstavnici Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve našli su se prvi put zajedno u istoj prostoriji na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti. Je li, prema Vašem mišljenju, u pitanju manevar ili nagovještaj da bi se dugogodišnji antagonizmi mogli prevazići?
Ne dijelim entuzijazam ljudi koji smatraju da je to nešto dobro i fino. To nije nešto što me posebno oduševljava nakon Bijelog Polja i Kotora i incidenata koji su se tamo dogodili i činjenice da su predstavnici dvije pravoslavne crkve śeli za sto uz policiju koja je obezbjeđivala i sprečavala da se incidenti ne dogode. Činjenica da je policija morala u toku javne rasprave o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti da učesnike prinudi na civilizovano ponašanje nije nešto što treba čovjeka da oduševi i izazove neko društveno radovanje i entuzijazam.

*Govori li „učešće“ policije najavnoj raspravi i o nemoći države?
Učesnici incidenta u Bijelom Polju i Kotoru bili su u našim medijima kvalifikovani kao vjernici Srpske pravoslavne crkve, što smatram takozvanim „normalizujućim kvalifikativom“. Oni nijesu vjernici SPC. Preciznije, nijesu se tako ponašali. Ponašali su se kao huligani. Policija je nakon Bijelog Polja trebalo da uoči ono što smo uočili svi mi u Crnoj Gori – da je riječ o nasilju i incidentu. Ono što se dogodilo u Kotoru samo je to potvrdilo. Zašto se to nije desilo u Podgorici? Pa zato što je policija reagovala na način kako je trabalo da reaguje. Ako je neko htio da nam pokaže kakva su ta militantna krila SPC, pa mi evo 25 godina znamo kakvi su. Nije bilo potrebe da se to još jednom pojavljuje u javnosti na tako drastičan način.

*U javnosti se moglo čuti da je veoma opasno to što je jedna vjerska organizacija toliko moćna da izvede masu na ulice, ali i kako je to moguće…
Vjerski radikalizam i fundamentalizam je nešto protiv čega se ova civilizacija neprekidno bori. To nije nešto nezamislivo. To samo pokazuje da je sekularizam civilizacijska vrijednost koju treba braniti u Crnoj Gori. Zakon o slobodi vjeroispovijesti jeste prilog u odbranu tog civilizacijskog principa. Što se tiče ovoga da li je moguće, pa naravno da jeste. Intenzivno je 25 godina rađeno da to bude moguće. S tim što ja zaista ne smatram da jedna organizacija može da bude, koliko god bila jaka, jača od građana koji žele da žive u društvu u kojemu niko neće izvan zakona određivati ko smije, a ko ne smije da hoda ulicom.

*Govorite o monopolu sile?
Osnovni problem jeste ko drži monopol sile. Ko drži taj monopol u okviru Ustava i zakona, da li su to institucije sistema, kojima je to zakonski dato ili se sila „valja“ ulicama i ko god želi može da je prihvati, da je uzme i da njome sprovodi, zapovijeda i uspostavlja svoja pravila. To je osnovni problem. Ni ove incidente u Bijelom Polju i Kotoru, ni razne incidente u vezi gej parada ne tumačim drugačije nego kao neprekidno ispitivanje da se odgovori na pitanje ko drži monopol sile. Da li su to militantna krila najrazličitijih organizacija ili je to država u okviru zakona i Ustava. To je suštinsko pitanje. Oni neprekidno bockaju i provociraju da bi dobili odgovor na to pitanje. U Bijelom Polju i Kotoru nijesu ga dobili, ali jesu u Podgorici. I cijela priča je ta. Prema mom sudu, trebalo je da ga dobiju odmah u Bijelom Polju i sve bi bilo drugačije.

*Kakav je stav Matice o Nacrtu zakona, je li on zaista toliko pravno nedostatan?
Pravnici Matice crnogorske ocijenili su da je Nacrt u skladu sa evropskim pravom i standardima i kao nešto što je potrebno uraditi. Ova neuspjela rasprava sa incidentima pokazuje koliko je potrebno donijeti savremen zakon da bi se riješili ti odnosi. Prije ili kasnije, sasvim je izvjesno, da će takav zakon biti potrebno donijeti i da će on biti donijet.

Advertisements
Ovaj unos je objavljen pod Crnogorska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva i označen sa , . Zabeležite stalnu vezu.