Jovanović: Ponosni smo što je crnogorska nacija trokonfesionalna

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

„Carstvo parazita koji su bili značajni samo po tome sto se nizašta nijesu pomučili, ništa nijesu tražili, ništa svijetu nijesu dali, niti ostavili. A mi smo zivot shvatili kao ratni pohod, mi smo stijene pomjerali radi onih koje smo voljeli.“ (Pasternak)

Nesumnjivo je osnivanje Crnogorskog pokreta izazvalo veliku pozornost crnogorske javnosti. Usljedila su mnoga pitanja, od toga ko ga je osnovao, kakvi su mu ciljevi, stoji li neka partija iza njegovog formiranja, da li je održiv, do interesovanja kako pristupiti… Stižu i mnogobrojni pozdravi i podrška. Mnogi se pitaju zašto nijesu pozvani. Sva ta pitanja zaslužuju precizne odgovore jer samo jasnim stavovima i otvorenim djelovanjem može se zadobiti povjerenje već poodavno razočaranih građana Crne Gore. Razočaranih postojećim i novoformiranim političkim entitetima, umišljenim liderima koji su svoju ličnu promociju stavili ispred ideja kojima su u početku zadobijali povjerenje, a koje su kasnije, iz sebičnih interesa, iznevjeravali.

Zašto Crnogorski pokret: Crnogorski pokret je nestranačka organizacija upravo iz razloga neutralisnja bilo kakvih ambicija u zloupotrebi političkog angažmana, iznevjeravanja osnivačkih ciljeva i pravljenja neprincipjelnih saveza iz oportunih razloga, kao i zbog animiranja svih građana Crne Gore koji se ośećaju nacionalnim Crnogorcima i onih koji prihvataju Crnu Goru kao državu crnogorskog naroda i ostalih nacionalnih zajednica, bez obzira na partijsku ili bilo koju drugu pripadnost. Nazvao sam ga na osnivačkoj promociji nadstranačkim, imajući na umu i namjenjujući mu ulogu nekoga ko će budno pratiti rad političkih aktera na crnogorskoj političkoj sceni, zahtijevati od njih da poštuju interese crnogorskog naroda, insistirati da se svi izjasne po svim pitanjima važnim za Crnu Gori i crnogorsku naciju, odnosno, onemogućiti ih da obmanjuju građane Crne Gore time što se neće izjašnjavati po onim pitanjima za koje misle da im ne donose poene u određenim djelovima biračkog tijela. Ponekad ćutanje govori samo za sebe, kao što je muk tzv. građanskih stranaka na polaganje vijenaca državne delegacije  u Zidanom mostu ili na nacrt zakona o vjerskim slobodama. Naročito ćemo se suprostaviti sve izraženijoj tendenciji da nije važna cijena po kojoj se želi ostvariti politički ciljevi, bilo da je riječ o održanju na vlasti ili želje za promjenom vlasti. Suvišno je napomenuti da Crnogorski pokret nema veze sa nijednom političkom strankom i da će sarađivati sa političkim strankama i podržavati ih samo u slučaju da se njihovo djelovanje poklapa sa interesom i ciljevima Crnogorskog pokreta.

Crnogorski pokret će djelovati dvojako. Sa jedne strane će organizovati skupove, „okrugle stolove“, panele,  na kojima će se baviti suštinskim temama za Crnu Goru i njene građane, predlagati određena dokumenta, prijedloge, inicijative, povelje kao strateške dokumente razvoja svih oblasti crnogorskog društva, a sa druge strane ažurno reagovati na sva događanja koja smatramo nezakonita, neprihvatljiva, koja vrijeđaju i omalovažavaju državu Crnu Goru, negiraju crnogorsku naciju, vrijeđaju i izražavaju mržnju prema Crnogorcima ili drugim nacijama, drugačijim konfesijama, CPC i slično. Sem javne reakcije, Crnogorski pokret će podnositi zahtjeve državnim tužiocima za pokretanje prekršajnih i krivičnih postupaka protiv lica koja su odgovorna za navedene radnje, uključujući i podnošđenje prekršajnih i krivičnih prijava u slučaju izostanka reakcije tužilaštva. Za ostvarenje svojih ciljeva Crnogorski pokret koristiti i građanske proteste.

Poseban akcenat na obrazovanje: Crnogorski pokret će posebnu pažnju usmjeriti na obrazovanje. Izradom dokumenata kojima će se detaljno obrazložiti potreba za reformom crnogorskog obrazovanja i pozivom građanima da podrže promjenu u školskim programima kojom će se poštovati ustavne kategorije kada je u pitanju jezik, identitet države, njena istorija i druge oblasti obrazovanja, istovremeno vršiti permanentu kontrolu i onemogućavanje svojevolje, anarhije, zloupotrebe u nastavnom procesu, pa čak i širenja anticrnogorskih ideja. Tražićemo da se, putem licenci koje će se periodično obnavljati, odstrane kadrovi koji zloupotrebljavaju profesionalnu poziciju u političke svrhe, naročito njihovo nacionalističko i antidržavno djelovanje. Dobrodošla je i dragocjena je pomoć svih učesnika u obrazovnom procesu – od roditelja, učenika do nastavnog kadra. Vrijeme je Crna Gora konačno uvede red u sve oblasti života i počne da liči na sve druge države, uključujući i mnoge države koje su u njenom okruženju.

Neselektivnim otvaranjem medijskog prostora Crne Gore prema inostranstvu, osim što su uništeni mnogi lokalni mediji, otvoren je prostor sadržajima koji vrijeđaju ljudsko dostojanstvo, čovjekovu inteligenciju i degradiraju svaki ośećaj za vrijednosti, ljepotu i održanje kulture kod građana Crne Gore makar na minimalnom nivou. Takvim sadržajima se atakuje i na nacionalnu, i kulturnu, i obrazovnu, i svaku drugu svijest mladih ljudi u Crnoj Gori, s ciljem promjene njihove etničke, estetičke i etičke svijesti. Država mora podstaći i pomoći stvaranje crnogorskog medijskog prostora i vrlo restriktivnim mjerama onemogućiti njegovu tribalizaciju i devijaciju spolja.

Poguban uticaj religija: Uticaj religije posljednjih 25 i više godina na crnogorsko društvo pretvorio se u samu suprotnost onome što razne konfesije izvorno propagiraju. Umjesto zajedništva, ljubavi, harmonije, dobili smo razdor, surevnjivost, nacionalne podjele, pa sve do otvorene mržnje. Pripadamo prostorima na kojima je religija odigrala suštinsku ulogu u stvaranju nacionalnog bića njegovih stanovnika. Taj proces očigledno nije još završen pa se religijske ustanove i dalje nalaze na čelu nacionalnih i nacionalističkih podjela, uticaja na svijest svojih sljedbenika i pridobijanja drugih za svoje nacional(ističke)ne programe. Država Crna Gora mora biti svjesna da takva politika pretvara vjerske institucije u parapolitičke organizacije, spriječiti njihovo djelovanje van vjerskih okvira, inače crnogorskom društvu prijeti potpuna disolucija, anarhija, sa nepredvidivim posljedicama. Crnogorski pokret se nada da je nacrt novog zakona o vjerskim slobodama prvi korak u uvođenju međureligijskog reda u Crnoj Gori i konačnog privođenja crkvenih organizacija onome što je njihova svrha i položaju koji imaju u svim uređenim, demokratskim društvima. Za nas je taj zakon razmeđe između građanskog reda, građanskog mira, uređenog društva, i društva podjela, mržnji, opskurantizma i retrogradnosti svih vrsta. Ne treba reći da ćemo podržati donošenje tog zakona svim svojim bićem. Mi smo ponosni što je crnogorska nacija jedina trokonfesionalna, što u svojim redovima ima 13.000 sunarodnika islamske i 5.600 katoličke  vjere, i što mi nijesmo nacija koju je iznjedrila konfesionalna pripadnost, već pripadnost određenom, kroz istoriju suverenom, prostoru.

Na osnivačkom skupu sam rekao, a agencije su to pogrešno prenijele, da je Crna Gora ustavno određene kao građanska država a da u praksi ona predstavlja DRŽAVU NACIJA u kojoj je jedino crnogorska nacija građanska. Neću ulaziti u teorijsko stanovište građanske države, ali elementarno je da je građanska država liberalna ideja i priznaje samo individualna prava, ne kolektivna, i da se kolektivna zadovoljavaju preko individualnog prava na okupljanje i organizovanje. Jasno je da je Crna Gora samo nominalno građanska država i da to treba javno priznati. U startu se pošlo od pogrešne premise da nacionalna država nije građanska iako su sve građanske države svijeta i nacionalne države. Više je nego je jasno da Crna Gora mora ići ka multikulturalnom građanskom društvu u kojem će sve manjine ośećati Crnu Goru kao svoju zemlju ali ne i osporavati crnogorskom narodu pravo na svoju nacionalnu državu, osporavati mu suverenitet nad cijelom teritorijom Crne Gore i pokušavati nametanjem svog identiteta potreti crnogorski identitet države Crne Gore.

Da ne bih taksativno navodio ostale ciljeve Crnogorskog pokreta, možete ih naći na http://www.patrija.me/aktulenosti/novosti/crnogorski-pokret/ . Pozabavio bih se na kraju nekim odjecima na formiranje Crnogorskog pokreta. Naime, nijesmo upućivali pozive pojedinim istaknutim članovima crnogorskog društva iz prostog razloga što smo medijski obznanili vrijeme i mjesto osnivačkog skupa. Kada je država ugrožena, a mi mislimo da jeste, odazivaju se svi koji žele da joj pomognu, ne čekajući da ih neko lično pozove. Crnogorski pokret, inače, najviše računa na one koji su spremni da žrtvuju svoje vrijeme, pa i druge stvari, za ciljeve pokreta, koji će se odazivati na pokrenute akcije Crnogorskog pokreta i učestvovati u njima.  To je ujedno i odgovor na pitanje da li će Crnogorski pokret uspjeti u onome što je nakanio. Ne postoje super ljudi koji se mogu sami izboriti za tako krupne stvari koje smo pokrenuli bez vaše podrške. Zato svi zapitajte sami sebe da li će Crnogorski pokret uspjeti?  Uspjeće ako vi uspijete da shvatite kolika je vaša važnost u ostvarenju ciljeva pokreta. Nećemo štampati članske karte, niti davati legitimet članstva tim putem. Za nas će biti svako član Crnogorskog pokreta svojim doprinosom, svojim učešćem u njegovom radu. Mada ćemo pronaći način da drugačijim putem obilježimo istaknute članove  pokreta i njihov doprinos njegovoj ideji. U načelu, da stvari pojednostavimo do kraja, članom se postaje sopstvenom aktivnošću. Ako ništa, odštampajte logo pokreta na majci, očistite svoju ulicu, time će pokazati da volite svoj grad i svoju zemlju, Crnu Goru, a time ćete i postati član Crnogorskog pokreta. U Crnogorskom pokretu ne postoje šefovi, predśednici, potpredśednici… Ne postoji ni partijska subordinacija. Ne zanimaju nas vojvode, serdari… Postojaće koordinatori preko kojih će se organizovati određene djelatnosti i vi koji ćete biti ravnopravni učesnici u skladu sa svojim mogućnostima. Pokret će se finansirati kandidovanjem projekata i finasiranjem aktivnosti. Ne nas. Sav naš rad biće transparentan i praćen putem stranica na internetu. Mi imamo namjeru da jednim potpuno drugačijim pristupom promjenimo način djelovanja, način razmišljanja i način ponašanja u crnogorskom društvu. Nas interesuju rezultati onoga što smo pokrenuli, ne lična statisfakcija. Jedina statisfakcija koja nas interesuje jeste da nas pokolenja pamte da smo učinili nešto za njih. Podijelimo tu statisfakciju!

(Autor je publicista i jedan od osnivača Crnogorskog pokreta)

Advertisements
Ovaj unos je objavljen pod Crnogorska nacija i identitet i označen sa , . Zabeležite stalnu vezu.