Promovisane “Ispovjesti posljednjih zelenaša Krsta Popovića”

Novinar i publicista Veselin Konjević napisao je vrijednu istoriografsku studiju o životu i djelu brigadira Krsta Zrnova Popovića, koja je prilog za što vjerodostojnije opserviranje njegove ličnosti i značaja njegovog angažmana u vojno-političkoj istoriji Crne Gore u prvoj polovini XX vijeka – kazao je istoričar Novak Adžić na promociji knjige „Ispovjesti posljednjih zelenaša Krsta Popovića“ koja je u petak održana u Vladinom domu na Cetinju.

Promociju su organizovali narodna biblioteka i čitaonica “Njegoš” i prijestonica Cetinje. Konjevićevi sagovornici u knjizi su Vukašin Spasojev Drašković, Veljko Jovov Vujačić I Novica Jevtov Vujičić, posljednji crnogorski zelenaši, koji su tokom Drugog svjetskog rata bili u redovima proslavljenog crnogorskog brigadira, vojnog vođe Božićnog ustanka 1919. i vođe zelenaškog pokreta u Crnoj Gori (1941-1945) – đenerala Krsta Zrnova Popovića.

Knjiga predstavlja svjedočenje Popovićevih savremenika, vojnika, ali i potomaka njegovih najbližih krvnih srodnika i rođaka i govori o njegovoj dramatičnoj životnoj sudbini, smrtonosnom epilogu ali i kraju pokreta kojeg je Krsto predvodio tokom Drugog svjetskog rata.

– Ovim uspješnim istraživačkim i kreativnim poduhvatom Veselin Konjević je nastavio, za istorijsku nauku u Crnoj Gori, realno vrijednu i korisnu djelatnost, koju su nekoliko istoričara, publicista i drugih pisaca u Crnoj Gori ranije poduzeli i ostvarili sa ciljem da se naučna, stručna i laička javnost upozna sa viđenjem Crne Gore u borbi za njenu slobodu i državnost onih ličnosti koje su decenijama pripadale proskribovanoj „drugoj strani istorije“ i o kojima se decenijama pisalo najviše ili bezmalo jedino iz ugla pobjedničke ili protivničke strane istorije.

Radi se – naglašava Adžić – o istoriografskom fenomenu, koji ukazuje na činjenicu da se zadugo u Crnoj gori o Krstu popoviću i njegovim saradnicima nije smjelo zboriti i pisati na objektivan, naučni način, već je to činjeno isključivo ili dominantno u okviru političkog i ideološkog daltonizma s apriori determinisanim zadacima, ubjeđenjima i opsjenama moralno demonizatorski, a sve u funkciji interesnog viđenja istorije, iz rakursa vladajuće ideologije i jedne višedecenijski monolitne državne partije (KPJ, SKJ).

Čedomir Drašković naglašava da ova knjiga izvorno donosi jednu kapitalnu, mentalitetsku i karakterološku, ključnu crnogorsku dimenziju. Govori o ličnostima, bolje reći pokazuje ličnosti iz galerije klasične i ponajbolje crnogorske stvarnosti.

– Ova knjiga donosi primarnu izvornost i “dokumentarnost”, narodnu i nacionalnu, i već sada ima odlike značajne istorijske konotacije o nedavnom vremenu, i njegovim jedinstvenim akterima – presudnim za konačno, ponovno određenje i“rađanje” crnogorsko – kaže Drašković.

promocija-3Da je ova knjiga – smatra Drašković – donijela samo inicirane ispovjesti trojice zadnjih živih sljedbenika ideje Božićnog ustanka i saboraca Krsta Znova Popovića, bila bi vrijedan i trajno aktuelan sadržaj, i višeslojna komplementarna građa za taj najsloženiji i najkontroverzniji period crnogorske istorije.

Međutim – kako navodi dalje Drašković – autor je značajno obogatio njenu saznajnu komponentu sa desetak (za osnovnu temu knjige) koncizno sročenih zasebnih priloga: O Krstu Popoviću, o Božićnom ustanku; zatim Crna Gora u prvom svjetskom ratu, Petrovdanska skupština na Cetinju, Rovačka republika, pa Sekula Drljević, Podgorička skupština 1918, Trinaestojulski ustanak 1941, i Četnički pokret u Crnoj Gori.

– Narod pamti i prepričava, i dugoročno je human i odgovoran prema onima koji su mu činili dobro. Krsto Zrnov je još za života ušao u legendu, i suvereno će ga patiti raznorodne kulture crnogorske – kaže Drašković dodajući da i kasnije u realtivno kratkom roku i istoriografska literatura daje značajan doprinos rasvjetljavanju tog zlog vremena – u Crnoj gori kao Karađorđevićevskoj „zemlji jauka“ – kazao je Čedomir Drašković.

Gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Bogdanović kazao je da priča o Krstu Zrnovu Popoviću i njegovim zelenašima, saga je o dosljednosti i odanosti svojoj domovini, o bezuslovnoj ljubavi – ta je priča svjedočanstvo i primjer patriotizma.

– U vremenu jedne tame, koja se i dalje da uočiti u crnogorskom istorijskom trajanju, onda kada je to bilo najteže – zelenaši Krsta Zrnova poručivali su kako sve prolazi, a samo je Crna Gora vječna. I boreći se za dostojanstvo i čast svoje države, izgradili su svoju istorijsku veličinu – na ponos naraštajima koji će umjeti da je cijene. Istrajavajući na tom putu, koji su političke prilike, praćene čestim progonima, često činile bespućem – crnogorski su zelenaši kroz vrijeme, poput iskre u mraku, čuvali jednu viziju, kao postulat na kojem su čvrsto stajali do posljednjih dana. Od Božićnog i Petrovdanskog ustanka, do samog kraja, ovaj pokret dosljedno je koračao ka slobodi Crne Gore, najčešće gonjen silom i mrakom. I baš kako su Krstovi zelenaši istrajavali u danima aneksije, u vremenu progona – istrajala je i nadživjela ih misao koja je bila jača od svakog straha i mraka. Vrijeme je pokazalo kako je Crna Gora ostala dosljedna njihovoj ideji. A ta ideja, plemenita i snažna, vodila je do slobode i nezavisnosti. Generacije su ostale dostojne djela svojih prethodnika- kazao je Bogdanović.

Autor knjige “Ispovjesti posljednjih zelenaša Krsta Popovića”, Veselin Konjević kazao je da mu je namjera bila da bilježeći svjedočenje trojice posljednjih zelenaša – federalista o periodu 1941 -1945, kroz formu intervjua, jasnije osvijetli njihove motive i odlučnost da se bore za državu, u uslovima kada jet a borba, od nevolje nametala svojevrsnu kolaboraciju sa tadašnjim (italijanskim) okupatorom Crne Gore.

– Odgovori mojih sagovornika pokazuju svu silinu njihovih emocija i patriotizma prema Crnoj Gori koju su voljeli iznad svega. Njihovo uvjerenje da je sve prolazno – a da samo Crna Gora mora biti vječna, pružalo im je moralno opravdanje za, kako su smatrali, privremenu, nevoljnu saradnju sa okupatorom – kazao je Konjević.

Fragmente iz knjige “Ispovjesti posljednjih zelenaša Krsta Popovića“ govorila je direktorica biblioteke Saša Lovre Božović, dok je djelove monodrame „O pogibiji Krsta Popovića“ govorio glumac Slobodan Marunović.

Advertisements
Ovaj unos je objavljen pod Ostalo. Zabeležite stalnu vezu.