Dr Nikčević: Bečanovićka svijem silama opstruirala Vojinovića

milorad nikcevic 300x278 Prof. dr Milorad Nikčević: Prosvjetni sistem u CG se izvukao iz zabluda i okova

Profesor doktor Milorad Nikčević

“Kao redovni profesor u trajnom zvanju, kao osoba koja se već pola vijeka bavi naukom o književnosti, posebice crnogorskom, mogu reći da nijesam imao prilike da upoznam nekoga ko s više animoziteta i mržnje, nastupa prema mlađim i starijim kolegama kao Bečanović. Bečanovićka kaže da je rad odbranjen protivno proceduri. A niđe ne spominje da je ta procedura trajala neuobičajeno dugo baš zbog toga što ju je ona svim silama usporavala i opstruirala. Bečanović kaže kako je Vojinović u svome radu obradio i dio književnoga djela profesora Novaka Kilibarde koji mu je bio predśednik Komisije za odbranu doktorata, imputirajući time nekakav Vojinovićev grijeh ili konflikt interesa. A kakav bi to doktorat bio kad bi kandidat preskočio jednoga od reprezentativnih predstavnika usmene književnosti”, ističe dr Nikčević.

On ocjenjuje da Bečanovićeva time širi obmane, laži i opsjene kako bi i javnost stekla pogešan utisak.

“Ujedno podmeće kako nijedan član komisije nema reference iz oblasti crnogorske književnost XX vijeka. Vojinovićev doktorat bavi se tragovima narodne književnosti u savremenoj crnogorskoj prozi. Profesor Kilibarda decenijama je poznat kao univerzitetski profesor narodne književnosti, kao autor Istorije crnogorske usmene književnosti. Drugi član Jakov Sabljić, doktorirao je upravo na Komparatističkim studijama u Zagrebu na savremenoj crnogorskoj književnosti – na komparativnoj analizi savremenoga hrvatskoga i crnogorskoga romana 2010. Bilo bi degutantno da govorim o sebi kao stručnjaku za crnogorsku književnost, kao utemeljivaču studija Montenegrina (Crnogorska književnost, Povijest crnogorske kulture i civilizacije) 1995. na Sveučilištu u Zagrebu”, kazao je Nikčević.

On kaže da mu nije jasno zašto Univerzitet Crne Gore dozvoljava da ga na bilo koji način predstavljaju osobe poput Bečanovićke:

“To nije pitanje na koje ja treba da dam odgovor. Smatrao sam ovo dugom prema mladom kolegi Vojinoviću čiji je jedini grijeh što se želi baviti crnogorskom savremenom književnošću i mojem dugu prema crnogorskoj naučnoj i kulturnoj javnosti”.

Đe su njeni rezultati iz savremene crnogorske književnosti?

Prema Nikčevićevim riječima, Bečanovićkoj nije smetalo ni što su bili zajedno 2006. godine u montenegrističkom projektu Univerziteta Crne Gore iz kojega se oplodila i Nikčevićeva Istorija crnogorske književnosti od 1852. do 1918.

“Uz to, bio sam dugogodišnji profesor Metodologije naučno-istraživačkog rada filoloških nauka, u koje spada valjda i nauka i istorija crnogorske književnosti. Sve se to može bjelodano viđeti u Zborniku radova Između dviju domovina Milorada Nikčevića 2011. A đe je ona i đe su joj naučni rezultati iz savremene crnogorske književnosti? Uzela je projektne novce od podgoričkog Univerziteta, a što je napravila? Nikada ništa”.

Nikčević je rekao da ośeća gađenje što mora reagovati na izjave Bečanovićke o Vojinoviću, kojem je bio mentor:

“Ne ośećam se nimalo prozvanim u njezinim izjavama na račun Vojinovića i njegove komisije, ne pada mi na pamet da je učim lijepome ponašanju jer je te lekcije očigledno davno propuštila. No dužan sam javnosti ukazati na neistine koje iznosi”.

Da se neko iz Osijeka srozao na Bečanovićkin nivo, ne bi dobio drugu priliku da vaspitava studente

Nikčević podśeća da je Bečanovićka magistrirala pred komisijom koju su činili ugledni profesori N. Petković, J. Delić i R. Mikić, a tema je bila poezija i poetika R. Ratkovića.

“Doktorirala je branila pred komisijom: N. Petković, J. Delić i A. Jovanović, a tema je bila poetika Lalićeve trilogije. Birana je za vanrednoga profesora pred komisijom koju su činili Poljak B. Zielinski, Srbin J. Delić i Crnogorka Z. Radulović koja predaje fonetiku i fonologiju. Morao sam imena spomenuti radi crnogorske javnosti! Vjerujem da neće crnogorska javnost iščitati našu nemoć pred njezinom „istinom“?! A njezina „istina“ ne preza da izgrdi kompletno jedno respektabilno sveučilište u Hrvatskoj, cio grad Osijek i profesore Filozofskog fakulteta u Osijeku, o kojima ne zna ništa i koje želi predstaviti rasadnikom za sticanje švercovanih zvanja. O tome će biti još govora! Da se kojim slučajem neko s toga sveučilišta usudi srozavati na nivo kolegice Bečanović, zasigurno ne bi dobio drugu priliku da mu se povjeri nastava i vaspitanje novih generacija”, rekao je Nikčević.

Advertisements
Ovaj unos je objavljen pod Ostalo i označen sa , , . Zabeležite stalnu vezu.