Božićna poslanica mitropolita Mihaila: Svu nadu polažemo u Božju i ljudsku pravdu

Po Milosti Božjoj, Arhiepiskop Cetinjski i Mitropolit Crnogorski
†Mihailo
Blagorodnom narodu crnogorskom i hristoljubivoj pastvi,
Arhijerejski Blagoslov i Sveti Pozdrav:
„Hristos Vaskrse – Vaistinu Vaskrse!“

Mitropolit CPC Mihailo

Njegovo blaženstvo arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski gospodin Mihailo

U doba kada se čovječanstvo nalazilo na putu traženja istine i pravde iz guste tmine mržnje i moralne nečistote koje su pokrivale svetost duha – svjetlost sa Istoka objavila je zalutalom svijetu radosnu vijest da se rodi Bogočovjek. Rastrzano bolovima ljudske duše i ogrezlo u porocima ondašnje čovječanstvo je trebalo Mesiju da mu otvori životne puteve.

Bog je poslao Sina svojega jedinorodnoga da spasi svijet, pokazujući mu kako treba da živi i što treba da radi. Hristos – Sin Božji postao je čovjek da čovjeka uzdigne i obnovi obraz Božji u ljudskom biću, da spasi grješne ljude, i ne samo narod od naroda, već sve ljude i narode od Satane sijača grijeha. Vitlejemski pastiri, obradovani što su prvi viđeli Sina Božjeg, razglasili su tu radosnu vijest o dolasku ljekara duše i tijela rođenjem Njegovim. Rođenje Hristovo svojom životvornom toplinom oživjelo je zaleđena srca uniženih, ožalošćenih i izgubljenih ljudi predstavljajući najveći događaj u istoriji svijeta. Ozareni špiritualnom čistoćom i preporođeni radošću novih dana, ljudi su se srijetali i zaustavljali jedan drugog šireći radosnu vijest: Hristos se rodi! Dok je bistri nebeski zrak brujao uzvišenom, nadzemaljskom pjesmom anđela, radovalo se sve živo na zemlji, a mudraci sa Istoka mu se pokloniše u vitlejemskoj pećini pjesmom:

Slava Bogu na visini i na zemlji mir, među ljudima dobra volja! Ovom pjesmom koju pjevahu i anđeli u vitlejemskoj pećini nagovijesti se nova era u povijesti roda ljudskoga.

Taj radosni dan pozdravljen širokim otvaranjem duša posta sveti dan Bogom određenog vremena za ośećanjem plemenitosti, dobrote i pravde. Ljudski rod dočeka Božjega sina da mu pokaže put, istinu i život i koji će dokazujući svoju dobrotu, ljubav i samopregor prinijeti sebe kao žrtvu za spas drugih. I od toga dana ljudska srca, duše, misli i djela dobila su najveći inajuzvišeniji smisao: život i rad Hristov!

Najveći čovjekoljubac, Bogočovjek Isus Hristos svojim idealnim životom i djelanjem, uzvišenom moralnom čistotom, svojom božanskom milošću, bezgraničnom ljubavlju prema ljudima pokazao je jednom zauvijek kuda treba da ide čovječanstvo da bi našlo svoje istinsko spasenje. Pod teškim teretom iskušenja koračajući stazama bola, mržnje, razuzdanih strasti ljudski se rod nađe pred novim svijetlim vidicima što im otvori dolazak Isusa Hrista koji prođe sve životne bure da bi bio raspet radi otkupljenja grjehova ljudskih.

Danas mi Crnogorci slavimo ovaj praznik nad praznicima u teškim prilikama jedinstvenim među svim pravoslavnim narodima svijeta. Danas kada svi hrišćanski narodi slave Božić u svojim crkvama jedini narod u Evropi, crnogorski svetkuje ga pod zvijezdanim nebeskim svodom ili u tami. U našoj duhovno podijeljenoj zemlji ona manja polovina odrekla se svoga imena. Mrzi svoj crnogorski narod pod tim pravim i svetim imenom, a obožava ga pod tuđim. Klanja se lažnim prorocima i svecima koji su topuzom i macom dijelili pravdu Božju svojem narodu. Drži utamničenu našu istoriju, vladare, svjetitelje, naš duh i kulturno nasljeđe u crkvama i manastirima koji su nam oteti prije više od devet decenija. U svoje Božje hramove sazdane rukom i trudom naših slavnih predaka u slavu i čudotvornu moć crnogorskih svečeva ne smijemo ni da privirimo i da se pomolimo Bogu. Ovijem Božićem, otpočinje dvadeseto ljeto Gospodnje otkako je naša crkva od svoje obnove raspeta na krstu. Svetinji Lovćena se stalno prijeti, a pokorena Rumija s karaulom pod imenom bogomolje śedoče o duhovnoj okupaciji jedine nam drage domovine Crne Gore. Okupirana Crna Gora sa svojom većom polovinom naroda stalno odlaže svoje oslobođenje. Naš najveći problem zato je oportunizam i dobrovoljni pristanak na duhovnu okupaciju. Okupirani državnici i svetitelji, vladari i istorija u zauzetim znamenjima postali su prirodno stanje. Ono potvrđuje i dokazuje našu nemoć za slobodom, istinom i pravdom, naš pristanak na status quo, i u krajnjem našu nepripadnost Crnoj Gori. Prolazi Božić za Božićem, a mi stalno odlažemo ostvarenje naše duhovne slobode. Zatvaramo oči pred neumitnom istinom – Crna Gora nije slobodna sve dok ne oslobodi svoj duh, kulturno-istorijsko nasljeđe i svetinje koje su joj pod upravom druge države i crkve, čineći je zemljom podijeljenog suvereniteta.

Kako onda možemo, braćo Crnogorci i svi vi dragi hrišćani, sa utamničenim svecima, otetim bogomoljama i prisvojenom kulturnom baštinom iđe, a kamoli u Evropu koja ne zna za problem Crnogorske pravoslavne crkve, a ujedinjuje se na načelima slobode i ljudskih prava?!

Vrijeme je da naši upravljači državom i društvom konačno iskažu svoje opredjeljenje za koju su to oni crkvu i pravdu u svojoj kući, za svoju crnogorsku ili tuđu. I da to urade ne na riječima već na djelu! Jer, dobar je vjernik samo onaj što kaže inom sam svojim potvrđuje činom.

Draga braćo, koja predvodite Crnu Goru oslobodite se, da se svi oslobodimo. Probudite zaspalu i duhovnu klonulu Crnu Goru koja još uvijek ne poštuje sebe! Izvedite naš narod iz stanja moralnog i duhovnog pada i okrnjenog ili izgubljenog identiteta na svoj pravi i jedini put slobode, uzvišenosti i gordosti. I vječnosti Crne Gore koju slavi naša progonjena himna.

Ne dopuštite da preko naših usta izlaze tužne riječi u danu najveće radosti, kako se ne možemo pouzdati u svoje nemoćne i ravnodušne vladare, a možemo samo u svoje svečeve i Boga.

Potvrdite da svu nadu uz Božju polažemo i u ljudsku pravdu! Tako će se ispisivati ponovo svijetle stranice naše istorije ovoga doba. I zasvijetliće kao što svijetli Hristov put.

Hristov put, istina i život ostaće za vječna vremena najveći ideal kojem ljudski rod treba težiti. Njegova Božanska načela protkana kristalom plemenitosti, blaženstva, milosrđa i čovjekoljublja urezane u naše duše treba da predodređuju naše misli, akcije i težnje. Samo idući njegovim uzvišenim primjerom život možemo učiniti ljepšim, uzvišenim, čestitijim i boljim. Tada će nam se sve pokazati u pravoj svjetlosti. Sve će dobiti svoj drugi izgled. Ljudi će postati bolji pretvarajući zemlju kao nesnosnu dolinu suza u Božanski raj za sve i svakoga. Preporođeni, i mi ćemo zasijati novom svjetlošću istinskog života i sreće. Zavladaće mir i spokoj u ljudskim dušama, među ljudima i narodima, nedjeljivi mir i ljubav u svijetu.

Božićnji praznici, zato neka budu dani kada ćemo se najviše starati da podesimo svoj život prema životu i misiji Bogočovjeka Isusa Hrista. Misleći na Njega postajemo plemenitiji, uzvišeniji, ljudskiji u svojim ośećajima, težnjama i radu. Misliti na njega danas je potrebno, kada Svijet i mi u njemu preživljavamo tešku krizu u svemu, čije je rodno mjesto u čovjeku lišenom Isusa Hrista.

Hristovo rođenje, taj najradosniji događaj Svijeta neka bude proslavljeno otvaranjem naših duša za sve što je veličanstveno, dobro, pravedno i uzvišeno!

Hristos se rodi!

Među ljudima mir i dobra volja!

Arhiepiskop Cetinjski
i Mitropolit Crnogorski
†Mihailo

Advertisements
Ovaj unos je objavljen pod Crnogorska pravoslavna crkva. Zabeležite stalnu vezu.