Istina o crnogorskome barjaku

Državni barjak bio je u doba knjaževine Crne Gore praktično isti kao i danas, nije to bio vojni već državni barjak, tako su tvrdili Jovan Sundečić i Ilija Plamenac! Istoričar Branko Babić:

Opis barjaka iz 1865 – crnogorski godišnjak Orlić za 1866, urednik Jovan Sundečić, Cetinje, 47, napomena I.

“ Ova narodna crnogorska velika zastava ima na crvenom polju raskriljena dvoglava bijela orla, kojemu su žuta oba kljuna i obje noge, a velika zlatna kruna stoji u
srijedi iznad orlovijeh glava. Kruna je svedena i na vrhu zlatnim krstom urešena. Orao u desnoj pandži drži zlatni vladalački žezao, a u lijevoj zlatnu s krstom na vrhu jabuku, preko koje je pas povučen od desne do lijeve strane pa onda iz sredine do pod krst. Ovaj pas iskićen je dragim kamenjem. Ispod orla stoji veliki žuti lav, obrnut prema desnoj strani, sa isplaženim crvenim jezikom i uzvijenim repom, držeći podignutu desnu nogu. Zastava je ova prikovana za trobojno koplje. Ona se inače zove alajbarjak…”.

U pregledu državnog uređenja Crne Gore iz 1873. Valtazar Bogišić je opisao crnogorski barjak:

“Zastava crnogorska (obično vojnička) sasvim je crljena, sa krstom bijelim na sredini. Neke imaju bjeljem opervažene krajeve.Glavni barjak alajbarjak – i on je sasvim crljen, pa mjesto krsta ima na sebi grb zemaljski”.

Godine 1882. sačuvan je izvorni opis crnogorskih vojnih barjaka vojvode Ilije Plamenca – nekom strancu za “Knjigu od zastava”.

“1.
Državni ili alajbarjak u formi i razmjeru kao što vam nacrt pokazuje, ima na crvenom polju bijelog orla sa nezavisnom vladajućom krunom. U orlu nalazi se u nadprsju, ‘NI’ koje ime pokazuje vladanje nezavisno nj.v.k. Nikola I. Ispod orla stoji lav u poziciji kao što vidite. Oko crvenog polja ima bijeli okrajak sa zlatnim resama koje barjak ograničavaju. Kite stoje na crveno-plavetno-bijelom držaču vezane ispod zlatnog koplja. Ovaj državni barjak diže se na viša državna zdanja kao sv. Dvoru, tvrđave, fabrike itd.

2. 
U crvenom polju leži bijeli krst, kao znak borbe za krst, vjeru i slobodu. Oko istog crvenog polja ima bijeli okrajak, a barjak utvrđen je na crveno-plavetno-bijelom držaču, na vrhu kojeg je koplje. Slova u krstu ‚NI’ znače borba za otačestvo i knjaza ‚NI’”.
Mid se obratila ministarstvu vojnom koje izvještava po molbi engleskog poslanstva o boji i razmjeri vojničkih barjaka.

Vojnički barjak je u vidu pravougaonika 1,40 h 1,10 širine. Na otvorenom crvenom polju dugačkom 112 cm, visokom 82 cm naslikan je državni grb sa imenom vladara na sredini; orla i lava ispod orla sa sve četiri strane obuhvata bijeli okvir širok 14 cm.
Tri su reda barjaktara: četni, bataljonski i brigadni, a u praktici su 3 vrste barjaka: bataljonski i brigadni su isti samo je razlika u kvalitetu materijala. Četni se razlikuje od njih – manjih je srazmjera od gornjih i na otvorenom crvenom polju državni grb je zamijenjen bijelim krstom sa vladalačkim imenom na sredini. Ovaj krst je forme ordena Danilova reda – sa širim perima, na krajevima nego na sredini.

Odavde proizilazi da je već osamdesetih godina XIX v. alajbarjak, iako glavni barjak cjelokupne crnogorske vojske, postao državni barjak . Četni barjak je u funkciji osnovnog, formacijskog, vojničkog barjaka. Prikazana je funkcija, značenje tih barjaka sa naglaskom na značenje knjaževih inicijala.

Vojnom uredbom iz 1871. godine izvršena je reorganizacija crnogorske vojske; podjela na čete, bataljone i brigade. Tada je stotinaška zastava preimenovana u četnu. Inače, ranija stotina zamijenjena je četom, u načelu sastava od 100 boraca. Otada pa do kraja nezavisnosti Crne Gore ova osnovna vojna formacija uzela je četnu kao svoju zastavu. Ona je i u Veljem ratu (1876-78.) bila jedini formacijski barjak, naravno uz alajbarjak, zastavu sveukupne crnogorske vojske.

Advertisements
Ovaj unos je objavljen pod Crnogorska nacija i identitet. Zabeležite stalnu vezu.